Piše: Rade Popadić

Kada su u pitanju sezonske prognoze vremena, interesa javnosti nikada ne nedostaje. U pravilu najviše interesa pobuđuju sezonske prognoze za ljeto i osobito za zimu. Meteorologija kao znanost napreduje svakoga dana i ostvarivost prognoza općenito se poboljšava svakoga dana. Tome osobito doprinosi golem napredak tehnologija, ne zaboravimo da računala u svijetu svake dvije godine udvostruče svoju brzinu. To znači da prosječno svake dvije godine računala mogu obrađivati duplo više operacija. Ako znamo da je meteorologija zapravo fizika atmosfere, onda je jasno da je skup varijabli koje ulaze u složene jednadžbe za izračunavaju budućeg vremena golem, donekle i beskonačan. U takvoj situaciji, golem i brz napredak u svijetu računala i informatike, među ostalim, doprinosi i napretku meteorologije.

U 19. stoljeću nastale su prve modernije prognoze vremena i uglavnom su se odnosile na razdoblje od skromna 24 sata pred nama. Prvi prognostičari bili su izloženi ruglu javnosti koja nije shvaćala koliki je značaj i potencijal točne vremenske prognoze. U to vrijeme, druge polovice 19. stoljeća, znanje o atmosferi bilo je znatno skromnije nego danas, od tehnologije postojali su uglavnom samo telegrafi koji su služili prvoj međunarodnoj razmjeni meteoroloških podataka, nužnoj za sastavljanje prognoze vremena. Ne zavidna razina ostvarivosti prvih kratkoročnih prognoza vremena čak je dovela i do njihova privremenog obustavljanja, no svijet znanosti nije posustajao pod pritiskom i podsmjesima dijela javnosti, već je nastavio razvijati i usavršavati metode prognoziranja.

Od tada do danas prošlo je mnogo vremena i kratkoročne prognoze vremena na zavidnom su nivou ostvarivosti. Iako se i dalje radi na njihovom usavršavanju, osobito na nowcastingu, poseban izazov modernim meteorolozima sada predstavljaju sezonske prognoze vremena. Danas se u pravilu prognostičar neće naći na lomači pogriješi li u sadržaju neke sezonske prognoze, mada internetska i svekolika javnost zna opeći kao i sama lomača.

Što jest sezonska prognoza, a što “mačak u vreći”

Ponekad pretjerane reakcije javnosti na pogrešnu sezonsku prognozu možda se mogu razumjeti s obzirom da ista ta javnost često nije upoznata s brojnim “zamkama” koje krije sezonska prognoza vremena. Za razliku od kratkoročnih, sezonske prognoze nam pokušavaju otkriti hoće li mjesec pred nama ili jedno ili više godišnjih doba pred nama biti toplije ili hladnije od prosjeka (ili u granicama prosjeka), kišnije ili sušnije, hoće li prosječni tlak zraka biti u granicama normale ili će se dogoditi manja ili veća odstupanja i slično. Dakle, kada na internetu naiđete na kakvu grafičku prognozu vremena koja vam 20.11. otkriva koliko će biti stupnjeva u vašem gradu i koje će vremenske prilike vladati za Božić ili Novu godinu, znajte – tu se ne radi o sezonskoj vremenskoj prognozi. Radi se, u tom slučaju, samo o legitimnom interesu vlasnika dotične web stranice da vam privuče pozornost i da dio svoga vremena potrošite na sadržaj koji se nudi. Što više korisnika skupi, veće su mu šanse da dobro živi od reklama na svojoj web stranici. Ne postoji, dakle, sezonska prognoza koja je tako precizna, možda jednog dana u više ili manje dalekoj budućnosti to i bude moguće, no  za sada je takvo što potpuno nemoguće i takva prognoza nije ništa drugo nego – “pričaj mi priču”.

Sezonske prognoze vremena izrađuju različiti meteorološki centri u svijetu koje za svoje izračune koriste golemu sumu podataka. Od trenutnih, preko klimatoloških, statističkih i brojnih drugih. Velikom napretku u meteorologiji usprkos, moderne sezonske prognoze vremena i dalje nisu ni blizu na onom stupnju ostvarivosti koji bi garantirao ležerno oslanjanje na iste. Nema sumnje, sezonske prognoze itekako imaju svoju praktičnu namjenu; brojne su skupine i grupacije koje mogu imati velike koristi od toga da znaju barem okvirna i dominantna obilježja vremena pred nama, no upravo zbog još uvijek nezavidne razine ostvarivosti sezonske prognoze u sebi redovito sadrže “ograde” i dodatna pojašnjenja. Primjerice; zima će biti topla, ali to ne znači da neće postojati razdoblja hladnijeg vremena. Koliko god ovakve konstrukcije zvučale kao da su ih političari, a ne meteorolozi pisali, zapravo se u konačnici često isto i ostvari. Istraživanja sezonskih prognoza zadnjih desetak godina kažu da je njihova ostvarivost okvirno u omjeru 2:1. Dvije će od tri biti točne, jedna neće.

Smisao sezonske prognoze

Netko će postaviti pitanje; ako ostvarivost sezonskih prognoza i dalje nije “sjajna”, zašto s njima uopće izlaziti u javnost. Ostavljamo svakome da za sebe odgovori na ovo pitanje, no napominjemo da se isto pitanje postavljalo i u drugoj polovici 19. stoljeća oko “običnih”, kratkoročnih prognoza vremena.

Ne tako davno, Crometeo tim je prenio jednu od sezonskih prognoza koje je u javnost plasirao i Zoran Vakula, naš uvaženi meteorolog. Od samih članova Crometeo tima dobili smo opasku zašto uz Vakulinu prognozu nismo napisali i vlastiti komentar.

S obzirom na to da ćemo u daljnjem tekstu iznijeti sezonsku prognozu za nadolazeću zimu formiranu od strane nekoliko svjetskih meteoroloških centara, odlučili smo se napisati ovaj uvod.

Početkom studenog ove godine domaći internet je preplavila pogrešna interpretacija UKMO sezonske prognoza za zimu, na način da su domaći mediji najavu hladnije zime u Britaniji jednostavno pretvorili u najavu hladnije zime za naše područje. Nekoliko dana iza hrvatski meteorolozi opovrgnuli su takav sadržaj prognoza za zimu, ističući da je veća mogućnost da zima pred nama bude toplija od prosjeka u našem dijelu Europe. Također početkom studenog, i američki meteo servis Accuweather “okuražio” se svojim predviđanjem zime u Europi koje bi se moglo sažeti na: hladnije i snježnije od prosjeka na istoku kontinenta, toplije na sjeverozapadu, Sredozemlje u granicama temperaturnog prosjeka s više oborina, te snijegom zatrpane Alpe, planine Apenina i Balkana. Iako to zaista ništa ne mora značiti, Accuweather je jedini prilično precizno i točno predvidio kakvo će ljeto 2014. biti u Europi, a kod nas je bilo ektremno kišno, u dijelu zemlje i hladnije od prosjeka.

Mala slova važnija od naslova

Napominjemo svojim čitateljima da su u sezonskog prognozi “mala slova” nekad do često važnije od samog naslova. Ljeto iza nas je sjajan primjer! Najave za ljeto iza nas bile su raznolike, osobito krajem proljeća. Većina je centara jasno najavila ljeto toplije od prosjeka u našem, ali i većem dijelu Europe. I bila je u krivo… uglavnom. Naime, slika o tome je li neka sezonska prognoza bila točna ili ne uvelike ovisi o tome što podrazumijeva prosjek koji se tako često spominje. U klimatologiji se pod prosjekom podrazumijeva razdoblje od 30 godina kontinuiranog i sustavnog praćenje, bilježenje i analiziranja vremena na nekom određenom području. No s obzirom da je klima sve samo ne vječan pojam, prosjek za jedno 30-godišnje razdoblje ne mora biti temperaturo ili po drugoj osnovi isto kao i neko drugo 30-godišnje razdoblje. Konkretno, u Hrvatskoj se i danas koristi prosjek od 1961. do 1990. U Europi i svijetu standard je prosjek 1971. do 2000., a sve se češće koristi i prosjek 1981.-2010. Ovisno o tome s kojim ćemo od ovih razdoblja usporediti nekog godišnje doba, mjesec…, rezultati verifikacije neke sezonske prognoze mogu biti različiti s obzirom na referentn razdoblje uspoređivanja, pa čak i oprečno s obzirom da se temperatura zraka u nekim godišnjim dobima jako promijenila zadnjih nekoliko desetljeća! Ljeta su od 1961. do 1990. u Hrvatskoj (i velikom dijelu svijeta) bila znatno manje topla nego ljeta u razdoblju od 1981. do 2010.

DHMZ: Veća mogućnost toplije i natprosječno oborinske zime

U četvrtak (20.11.) DHMZ je izdao do sada najdetaljniju sezonsku prognozu za zimu (klimatološka zima obuhvaća mjesece prosinac, siječanj i veljaču), a mi je prenosimo autentično, u cijelosti:

Prognostičari DHMZ-a očekuju zimu 2014. – 2015. topliju od uobičajene te uz malo više oborina. 

U medijima se u posljednje vrijeme učestalo barata s neprovjerenim informacijama o predstojećoj zimi u našoj zemlji i diljem Europe, a koje govore o velikoj hladnoći i velikim količinama snijega. Međutim, rezultati dugoročne sezonske prognoze za sezonu prosinac 2014. – veljača 2015. koju su izradili prognostičari DHMZ-a, koji redovito izrađuju i interpretiraju sezonske prognoze, govore drugačije.

Naime, tromjesečna prognoza za područje Hrvatske za razdoblje prosinac 2014. – veljača 2015. pokazuje kako je pred nama iznadprosječno topla zima uz količinu oborine veću nego što je to zimi uobičajeno ili najmanje oko uobičajene količine. To ugrubo može značiti kako će se i u sljedeća 3 mjeseca nastaviti slični vremenski uvjeti kakve imamo već više od godinu dana – dakle, sva su godišnja doba u posljednjih 12 mjeseci bila toplija nego što je uobičajeno uz količine oborine zamjetno veće od prosječnih. No, iako se u sljedećem tromjesečju srednja temperatura zraka očekuje višom nego što je uobičajeno, moguća su i kraća hladnija razdoblja. Nadalje, iako se ukupna sezonska količina oborine predviđa oko prosječne ili većom od nje, moguća su ponegdje i kraća bezoborinska razdoblja, ali i razdoblja s lokalno izraženijim viškom oborine. Vrsta oborine, naravno, osobito tijekom hladnog dijela godine, jako ovisi o stvarnoj temperaturi ne samo u nižim, nego i višim slojevima atmosfere. Stoga je u sezonskoj prognozi za iduća tri mjeseca nemoguće precizno govoriti o očekivanom tipu oborine koja se može pojaviti tijekom zimskih mjeseci (kiša, kiša koja se smrzava na tlu ili snijeg), već samo o količini oborine. 
Valja znati i da su sezonske prognoze drugačije od onih koje smo navikli svakodnevno čitati, gledati ili slušati u medijima. Naime, sezonske prognoze daju samo osnovne naznake vremena u nekom duljem vremenskom razdoblju te se, kao takve, obično koriste u izradi dugoročnijih planova u nekim gospodarskim djelatnostima.

Sezonska prognoza rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Ponajprije se to odnosi na podatke i karte prognoze dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, a koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) u Readingu (Velika Britanija). 
Isto tako, DHMZ je član i Southeast European Climate Outlook Forum-a (SEECOF) u koji su uključene nacionalne meteorološke službe zemalja jugoistočne Europe koje se bave proučavanjem klime te na temelju zajedničkih zaključaka izdaju dugoročna predviđanja za mjesece i sezone za ovo područje. I ta sezonska prognoza ističe topliju zimu nego što je uobičajeno uz razmjerno veliku vjerojatnost za više oborine od prosjeka za našu zemlju.

http://www.seevccc.rs/imgsrc/lrf/201411/maps/ast0.gif

http://www.seevccc.rs/imgsrc/lrf/201411/maps/asp0.gif

I dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi, npr. Met Office-a iz Velike Britanije 
http://www.metoffice.gov.uk/research/climate/seasonal-to-decadal/gpc-outlooks/glob-seas-prob, 

potom sezonske prognoze koju izrađuje IRI (International Research Institute for Climate and Society; University of Columbia, SAD) 
http://iri.columbia.edu/our-expertise/climate/forecasts/seasonal-climate-forecasts/ 

ili sezonske prognoze Japanske meteorološke agencije (JAMSTEC) 
http://www.jamstec.go.jp/frsgc/research/d1/iod/sintex_f1_forecast.html.en 

pokazuju za područje jugoistočne Europe također pozitivno odstupanje srednje sezonske temperature od klimatoloških srednjaka u zimi 2014.-2015. te povećanu vjerojatnost za više oborine od prosjeka tijekom cijele zime.

UKMO sezonska prognoza za zimu: temperature i oborine:

Accuweather prognoza za zimu 2014/15. u Europi:

Southeast European Climate Outlook Forum prognoza odstupanja oborine i temperature za mjesece 11/12/1 u južnoj Europi

IRI prognoza za zimu u Europi: obrine i temperatura:

JAMSTEC sezonska prognoza za zimu 2014/15: temperature i oborine u odnosu na prosjek

Komentari