‘Čak jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad, što je velik financijski i etički problem, ali mnogi ne znaju koliki je to problem za okoliš. To ne znači samo problem zbrinjavanja tog otpada već i to da smo za svu neiskorištenu hranu uzalud iskoristili sve resurse koji su nam bili potrebni za njenu proizvodnju, vodu, zemlju, gnojiva ali i gorivo iz transporta. To je velik pritisak na okoliš koji treba ostati na raspolaganju i budućim generacijama. Zato moramo početi od nas samih, a upravo je i cilj obilježavanja Dana zaštite okoliša da se ukaže na snagu i moć pojedinca i lokalne zajednice u rješavanju problema zaštite okoliša i usmjeravanja ka održivom razvoju.’  – izjavio je ministar Zmajlović povodom Svjetskog dana zaštite okoliša čija je ovogodišnja tema ‘Misli – jedi – očuvaj’, odnosno problematika velike količine neiskorištene i bačene hrane.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Kroz obilježavanje Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost, ali i vlastitu snagu da postanu predvodnici promjena u cilju održivog razvoja.

Svake godine 1,3 milijarde tona hrane završi kao otpad, što je jednako ukupnoj količini hrane proizvedenoj u subsaharskoj Africi. U isto vrijeme, jedno od sedmero ljudi u svijetu odlazi u krevet gladno, a više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana od gladi.

Imajući na umu ovu značajnu neravnotežu životnih stilova i razarajući utjecaj na okoliš, ovogodišnja tema Dana zaštite okoliša je ‘Misli – jedi – očuvaj’. Isticanjem problematike velike količine neiskorištene i bačene hrane želi se potaknuti ljude da razmisle o utjecaju koji proizvodnja i potrošnja hrane ima na okoliš. Glavna poruka je smanjiti stvaranje otpada od hrane odnosno bacanje hrane i na taj način zaštititi okoliš.

Jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad, a čak polovina proizvedenog voća i povrća se baci. Stvaranje otpada od neiskorištene hrane nema samo financijski utjecaj. Ako ne iskoristimo hranu koju proizvedemo znači da smo uzalud iskoristili sve resurse koje smo uložili u njenu proizvodnju. Utjecaj neiskorištene i bačene hrane na okoliš je značajan: gnojiva i pesticidi koji se koriste u proizvodnji bespotrebno su iskorišteni, više se goriva iskoristi za prijevoz, više je hrane koja se raspada čime se proizvede više metana – jednog od najštetnijeg stakleničkog plina koji značajno doprinosi globalnom zatopljenju. Upravo je proizvodnja hrane na globalnoj razini odgovorna za 30% emisija stakleničkih plinova.

Svako od nas može i treba doprinijeti rješavanju ovog problema. Upravo je prihvaćanje odgovornosti ali ukazivanje na snagu i moć pojedinca za rješavanje problema jedna od glavnih poruka dana zaštite okoliša.

Donošenje smislenih odluka pri kupovini hrane, ali i dobro upravljanje vlastitom smočnicom, jedan je od načina kako možemo dati vlastiti doprinos. Odabir organske hrane, u čijoj se proizvodnji ne koriste kemikalije, zatim odabir lokalno uzgojene hrane koja na putu do tržnice nije prošla pola svijeta i time doprinijela povećanju ispuštanja stakleničkih plinova. Također, planiranjem kupnje i obroka te pametnim korištenjem hladnjaka i zamrzivača za spremanje viška hrane možemo doći korak bliže ka smanjenju stvaranja otpada od hrane.

Smanjenje količine bio otpada koji se odlaže na odlagališta jedan je od ciljeva koji je Hrvatska preuzela u cilju dostizanja visokih standarda zemalja EU u gospodarenju otpadom, a načini gospodarenja ovom posebnom kategorijom otpada definirani su u novom nacrtu prijedloga Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji će uskoro biti upućen u vladinu proceduru. (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode)

Komentari